U praksi se ponekad dešava da se nastavnici usredotoče na svoj jedan, fiksni način poučavanja i pritom pomalo zaborave voditi računa prate li učenici tu nastavu, zapisuju li, razumiju li. Nastavnik bi trebao znati kako postoje razni stilovi učenja, što znači da različite osobe na različite načine prate nastavu i uče. Tako raznim stilovima treba prilagoditi različite metode koje nastavnik koristi u nastavi.

Termin stilovi učenja koristi se kao opis stavova i ponašanja koja određuju naše preferencije u učenju. Uvaženi znanstvenik David Kolb tako je identificirao četiri stila učenja: aktivisti, mislioci (reflektori), teoretičari i pragmatičari.

Aktivisti

Aktivisti vole uzeti stvari u svoje ruke. Entuzijastični su i prihvaćaju nove izazove i nova iskustva. Manje ih zanima što se dogodilo u prošlosti ili sagledavanje stvari iz šireg konteksta. Primarno ih zanima ono što se događa sad i ovdje. Vole iznova pokušavati, provjeravati različite stvari, imati mnogo ponuđenih varijanti i sudjelovati. Vole biti u centru pažnje i zabavljati se, dok teže uče iz monotonih predavanja, pasivnih uloga, samostalnog rada, preciznih uputa, i zadataka koji traže temeljitost.

Mislioci (reflektori)

Mislioci vole detaljno razmišljati prije djelovanja, temeljito se pripremiti, istraživati procjenjivati, donositi odluke kada to njima odgovara. Dobro slušaju i ne vole biti u centru pažnje. Prihvatit će aktivnost kao što je čitanje i mogućnost ponavljanja onoga što su naučili. Teže uče iz aktivnosti koje “tjeraju” u središte pozornosti (npr.  igranje uloga), pogotovo ako se uvede nova situacija bez upozorenja; ne vole biti uključeni u situacije koje zahtijevaju djelovanje bez planiranja, kao ni one koje ne daju dovoljno informacija na kojima bi se zasnovao zaključak.

Teoretičari

Teoretičari vole vidjeti kako se stvari slažu u cjelini, kao i  osjećati intelektualni izazov. Logični su i objektivni, “sistemski” ljudi koji preferiraju posljedičan pristup problemima. Analitičari su, veliku pažnju pridaju detaljima i često su perfekcionisti. Vole koncepte i modele, strukturu i jasne ciljeve. Teoretičari teže uče kada se trebaju snaći u neočekivanim aktivnostima bez dovoljno strukturiranosti, informacija, smjernica ili neke očite svrhe; ne vole biti uključeni u situacije gdje je naglasak na emocijama i osjećajima, kao ni u one koje uključuju dodir s nizom alternativnih ili kontradiktornih tehnika/metoda. Teoretičari ne vole zadatke koji odaju dojam neprovjerenosti, banalnosti i služe kao trik.

Pragmatičari

Pragmatičari vole vidjeti kako stvari funkcioniraju u praksi. Vole eksperimentirati s novim idejama. Praktični su, čvrsto stoje na zemlji i vole rješavati probleme, te dobiti praktičnu prednost od učenja. Zahvalni su kad im se pruži prilika da iskoriste ono što su naučili i vole vidjeti važnost svojega rada. Pragmatisti teže uče kroz aktivnosti u kojima ne mogu prepoznati praktičnu svrhu; kad nastavnik govori samo o teorijama i općim principima; kad nema jasnih smjernica kako što učiniti i kad ne postoji dovoljno poticaja u aktivnosti učenja.

Upravo kao što pojedinci preferiraju određeni stil učenja, tako su pojedine nastavne metode prilagođenije različitim stilovima učenja. Samo će raznolike aktivnosti u nastavi osigurati uspjeh, budući da će na taj način svačiji stil učenja biti „pogođen”.

Također, važno je da se u svih učenika razvijaju razni, alternativni stilovi učenja. Dakako, korištenje različitih nastavnih metoda čine posao poučavanja stimulativnijim i za učenika i za nastavnika: jednoličnost, pa čak i ako je “dobra” - umara!

Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.

    Brdo ideja
  1. Na početku ovog teksta osvrnimo se malo na službenu hrvatsku politiku. Što kažu Vlada i njezina Ministarstva? Hrvatska mora uhvatiti korak s Europom i svijetom,...
    2. Mali rezime 2007e
  2. SRETNA NOVA! Želim svima da u Novoj imate kao prvo puno zdravlja, a onda ćete ostalo već moći postići. Napraviti ću samo mali rezime naših...
    3. Eksperiment - obrazovanje u online medijima
  3. Počnimo sa dva citata: "Hrvatska želi ući u EU kao zemlja znanja, te stoga Vlada, unatoč restrikcijama proračuna, ulaže sve kako bi se povećala...